Krivnja
Krivnja može imati više imena - poput žaljenja ili grižnje savjesti.
Što je krivnja?
Krivnja se javlja kada mislimo da smo nekome ili nečemu naštetili. Ovo su neke situacije u kojima možeš osjećati krivnju:
- kada nešto razbiješ
- kada nekog uvrijediš
- kada se ne potrudiš oko pisanja domaće zadaće
Krivnja je složen i težak osjećaj. Ipak, može biti i korisna. Na primjer, osjećaj krivnje nakon što nekog povrijedimo može nas potaknuti da se ispričamo. Ili krivnja što nismo na vrijeme napisali domaću zadaću može nas potaknuti da ju sljedeći put krenemo pisati ranije.
Što možeš napraviti kad osjećaš krivnju?
- ispričaj se
- piši zbog čega se osjećaš krivo
- crtaj, šaraj, sviraj, pjevaj, slušaj glazbu
- razgovaraj s nekim
- oprosti si
Kada krivnja može postati problem?
Ponekad možemo učiniti nešto kako bismo ispravili počinjenu štetu i to nam donosi osjećaj olakšanja. Problem može nastati kada nam se čini da ne postoji način da ispravimo štetu. Kada dugo vremena osjećamo krivnju, ona nam može postati teret. Teško je kada teret nosimo sami i ne znamo što učiniti da nam teret postane lakši. Zbog težine tereta, djeca se mogu promijeniti. U takvim je situacijama važno potražiti pomoć.
Kada krivnja postane problem:
- Neka djeca postanu šutljivija, povučena i teško im je razgovarati o onom što ih muči.
- Druga se djeca mogu svađati ili tući s drugima, ali i sami sebe vrijeđati.
Uvijek se možeš i javiti Hrabrom telefonu na liniju za djecu na besplatan i anoniman broj 116 111 i ispričati nam što te muči. Volonteri na Hrabrom telefonu će te saslušati i s tobom smisliti što možeš učiniti u situacijama koje ti izazivaju krivnju. A ako ti je lakše pisati, možeš nam i poslati e-mail ili se javiti na chat.
Podijeli